Libra Libera
Od 1995. godine časopis Libra izlazi u Studentskom centru u Zagrebu kao Zbornik književnog kluba SC-a. Časopis najprije uređuje Dalibor Šimpraga, a od kraja 1998. odnosno broja 5, uređivanje Libre preuzimaju Katarina Peović, Sven Cvek i Boris Koroman. Sredinom 1999. godine tadašnje vodstvo SC-a zabranjuje izlaženje 6. broja časopisa. Sukob s tadašnjom upravom SC-a (zabilježen na www.zamir.net/libera/uvodnik.htm) izbio je zbog tekstova kultne američke spisateljice Kathy Acker i tekstova domaćih autorica koje pišu pod pseudonimom Sestre Brontë – uz obrazloženje kako se radi o vulgarnom štivu. Problematičan je bio i kritički osvrt na opus Mile Budaka. (To je tada bio već treći časopis, uz Gordogan i dva uredništva Godina,koji je istjeran iz SC-a.) Izvršni je posao cenzuriranja tada obavio novopostavljeni glavni i odgovorni urednik izdavaštva SC-a Božo Skoko. Zbog takvih pritisaka, u lipnju 1999. godine Libra odlučuje promijeniti izdavača i ime. Libra Libera dolazi u Attack gdje nalazi na razumijevanje i podršku grupe koja je i sama egzistirala u konfliktu s vladajućom ideologijom.
Uredništvo se popunjava novim članovima, dolazi Zoran Roško, a zatim se povremeno u uredništvo uključuju i privremeni članovi (Vlado Bulić, Ognjen Strpić, Jurica Starešinčić, Hrvoje Pukšec, Igor Marković i drugi). Libra Libera počinje djelovati i na Mreži, što uključuje i nekoliko umjetničkih hipertekstualnih projekata. Prvi hrvatski kolaborativni hipertekst Mixal, Wenders i ja bio je nelinearni tekst kojeg je pisalo nekoliko mladih autora/ica (Sestre Brontë, Snežana Žabić, Stjepan Balent, Andrea Pisac, Krešimir Pintarić), a koji je za svoj početak uzeo stihove pjesme Branka Maleša iz koje se granaju prozni odvojci. Ovaj su pokušaj slijedili slični projekti, Hipertekst za mase (gdje je pisanje teksta bilo otvoreno za čitavu mrežnu zajednicu) i OHTXT (softver za pisanje hiperteksta), kao i multimedijalni projekt Uvod u pozitivnu geografiju koji je kartu istočne Europe povezao s putopisnim tekstovima koji su tvorili zapadnjački imaginarij o Balkanu.
Libra Libera od tada objavljuje teoriju i književna djela mladih autora s bliskih govornih područja (Libraje jedan od osnivača Litkona – Literarnog konzorcija, skupine pisaca s područja ex-Yu). U Libri su se oblikovali i dijelovi nagrađenog romana Vlade Bulića Putovanje u srce hrvatskog sna. 2006. je godine Libra u integralnom obliku objavila i prvijenac Aljoše Antunca Poslije zabave koji je od kritike iznimno pozitivno prihvaćen, i koji je nakon toga objavljen i u izdavačkoj kući Konzor uz drugi i treći Antunčev roman (Neka vrsta ljubavi; Tamo gore, tamo su šine).
Katarina Peović Vuković

Imaš nadopunu, ispravak, bolje fotke, galeriju / video / dojam? Klikni ovdje i javi nam!