27. 08.

Glavni uzroci raskola Attacka na dvije udruge 2001.:
neadekvatan prostor
– ZAMP
– organizacijski problemi
– koncepcijski sukobi
– društvene promjene nakon 2000. g.
– smjena generacija

Društvene promjene nakon 2000.
Političke promjene nakon 2000., u paketu s promjenama u kulturnoj politici, utjecale su na financiranje, a posredno i na unutarnju strukturu i politike djelovanja različitih nevladinih udruga. Aktivistička i provokativno politička, a opet impulzivna, dijelom neformalna i idejno heterogena grupa kakva je bio Attack, morala se prilagoditi novim uvjetima i dinamici preslagivanja i “uređivanja” civilne scene.
I dok su, posebice kasnih devedesetih, strani donatori bili široke ruke u potrebi da se organizira nevladina scena u Hrvatskoj, s početkom dvijetisućitih novac su dobijali samo dobro artikulirani i usmjereni projekti. Attack, koji je prvih godina financiran najviše iz sredstava Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska, nije se isprofilirao kao nevladina udruga čije bi djelovanje sada bilo prepoznato i nije više gotovo imao ni projekata koje bi strani donatori smatrali neophodnim za financiranje. Uz to, dobar dio aktivnosti sada su se počeo financirati i iz proračuna Grada Zagreba i Ministarstva kulture, ali opet isključivo za projekte. Sredstva za tzv. “hladni pogon” više se jednostavno nisu mogla dobiti.
Nakon izbora 2000. i pada Tuđmanova HDZ-a, međunarodne fondacije procjenjuju da je hrvatsko društvo zrelo samostalno nastaviti proces “demokratizacije” i većinom se povlače. I Institut Otvoreno društvo, na koji se Attack kao dio “pro-demokratske” NVO scene iz devedesetih mogao osloniti, uskoro zatvara zagrebački ured (da bi ga nekoliko godna kasnije opet otvorio, te počeo ponovo u određenoj mjeri podržavati nezavisnu kulturu). Temeljem sporazuma o suradnji koji je 2001. godine potpisan između Vlade RH i Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska, Ministarstvo kulture preuzima financiranje gotovo svih projekata u kulturi koje je do tada financirao Institut. U svom doktorskom radu o razvoju novonastajućih kultura u Zagrebu, u koje ubraja i Attack, Dea Vidović piše kako su unatoč pozitivnim pomacima u tom periodu, kao što su na primjer bile izmjene Zakona o udrugama iz 2001. koje su olakšale osnivanje udruga, izostale “sveobuhvatne reforme kulturnog sustava (neuvođenje novih modela upravljanja, organiziranja i financiranja)” i “transformacije javnih kulturnih ustanova”, što je na koncu “onemogućilo … dugoročan stabilniji razvoj novonastajućih kultura” (137).1722001.Attack se u novim konstelacijama moći i nije baš dobro snašao. Opterećen s jedne strane konkretnim problemima prostora, s druge strane generacijskom smjenom među članovima i konačno, suočen s problemom vizije, Attack uspijeva održati financiranje nekih projekata od strane Grada Zagreba i Ministarstva kulture: FAKI, Libru, pojedine web projekte i međuregionalnu suradnju. Ostale prihode čine ugostiteljska djelatnost i rad kluba. I tu počinju problemi.
Izvor: Dea Vidović, Razvoj novonastajućih kultura u gradu Zagrebu od 1990. do 2010. (doktorski rad). Filozofski fakultet u Zagrebu, 2012

Imaš nadopunu, ispravak, bolje fotke, galeriju / video / dojam? Klikni ovdje i javi nam!